SUSRETI PIŠU PRIČE

Šuma je meni kao moja djeca

Učenici šestih razreda su imali projekt ''U Kozarčevoj šumi'' pa su tom prigodom posjetili i Šumarski muzej Bošnjaci. Voditelj Muzeja i zaljubljenik u šumu Antun Leaković zapjevao je učenicima o šumi, pokazao im i objasnio što se sve u Muzeju nalazi. Pričao je u kakvom je stanju danas slavonska šuma, kako se vodi briga o njoj, što njemu osobno šuma znači i zašto je važno da ptice pjevaju. Otkrio nam je i priču o Virgradu. Ponovimo, Spačvanski bazen je najveći rezervat hrasta lužnjaka u Europi. Da je ovo bio poseban dan za učenike šestih razreda, možete pročitati u njihovim radovima u literarno -likovnom podlistku te pogledati fotografije na webu škole.

Marin u Kozarčevoj šumi
228Pregleda

U Šumarskom muzeju s voditeljem Antunom Leakovićem, dipl. ing. šumarstva

Kako se stvara šuma?

  •  Ispričali smo vam priču o povijesti i o tome što je hrast. Hrast je vrsta koja voli svjetlo i koja voli vodu. Prema zakonu o šumama, hrast se u 140 godinama obnavlja. Obnavlja se na način da kada  žir  padne na tlo, on sam nikne. Kada biljke zazelene, na površini se sljedeće godine otvara svjetlo pripremnom sječom. Sljedeće godine na plodnim sijekom, otvara se još više svjetla. Kad se vidi da su biljke zdrave i da mogu same živjeti, šuma se ponovno posiječe da bi se otvorila svjetlost mladim biljkama. Ukoliko to ne bismo napravili, biljke bi ispod uginule jer ne mogu živjeti u sjeni. Dakle, šume su, po prirodnim zakonima, i dan danas stabilne.

Kad ste nam opisivali šumu, osjetili smo da Vam je jako draga. Što, zapravo, šuma Vama znači?

  • Kao prvo, ja sam šumar. Šuma mi znači kao moja djeca. Obnovio sam više od 1000 hektara šuma, dakle imam se čime podičiti. Sad vas učim o šumi i šumarstvu, i to je moja ljubav!

Rekli ste, kad ptice pjevaju, Vi znate da je šuma dobro. Kako to mislite?

  • Ptice su garancija stabilnosti hranidbenog lanca. Tako znamo da je hranidbeni lanac u redu, da harmonija funkcionira. To znači da su ptice pojele sve gusjenice koje su bile viška, jer su gusjenice prijetile šumi. Osim ptica, ima i drugih pokazatelja, a to je da se šuma zeleni. Šuma je dobro i kada nema rupa u krošnjama…
Antun Leaković Šumarski muzej Bošnjaci

Ima li migranata u šumi i jeste li imali susreta s njima?

  • Ima, svakodnevno nailazimo na njih ili na neke pokazatelje da su bili u šumi. Ostavljaju iza sebe tragove, odbačenu ambalažu od konzervi, potrošenu obuću, odjeću.  Pogotovo su opasne situacije kada se lovi,  da ih se slučajno ne pogodi. Oni se uplaše pa se sami predaju, ali nije to laka situacija.

Mojeg prijatelja i novinara Bornu zanimale su legende koje je čuo o ovoj šumi pa je pitao je li istina što se priča, da su Bošnjački virovi arheološko nalazište.

  • Na Bošnjačkim virovima je bio davno Virgrad, turski grad. On je sada propao. Tamo postoje tri opkopa. Kako je sve bilo od drveta, koje je s godinama nestalo, grad je propao u vir. Arheološki je utvrđeno da  ti opkopi svjedoče o Virgradu . O njemu imamo malo povijesnih podataka, ali smo ga pronašli. Uredili smo okoliš, nije baš posve u Bošnjacima. Pola je u Bošnjacima, pola u  obližnjoj općini Komletinci, što pripada gradu Otoku. Vjerojatno su Turci zbog nekih putova u staro doba, baš na tom mjestu napravili grad.

Neumorni šumar Antun Leaković u potkrovlju Šumarskog muzeja uredio je veliku zbirku – Herbarij Spačvanskog  bazena. Kako nas je čekao obilazak šume i potraga, možda, za Virgradom, Šumarski muzej bi trebalo ponovo posjetiti  i upoznati detaljnije sve šumsko blago ovoga kraja.

Odgovori